Još u prapovijesno doba, na brdima u blizini i na prostoru današnjeg mjesta Kolana stanovali su Liburni. To potvrđuju ostaci zidina na brdu Gornji Gradac i na Svetom Vidu, najvišem vrhu otoka Paga. Sve do prije tridesetak godina postojali su dobro očuvani ostaci još jedne liburnske gradine, Donjega Graca, ali oni su nerazumno uništeni prilikom gradnje ceste Kolan-Mandre. Potvrde o naseljenosti cijelog ovog područja imamo i u brojnim grobovima koji su pronađeni i po okolnim pašnjacima. Naziv mjesta Kolana vjerojatno je nastao prema rimskom vodovodu, kanalu (lat. canalis, novolat. conalis, Conale, premještanjem slogova Colane). Taj je vodovod s izvora u Kolanjskom polju (danas Bunar) odvodio vodu do rimskog naselja Cisse u blizini Novalje.
Kolan je, dakle, drevno naselje koje je postojalo i mnogo prije konačnog ovladavanja Rimljana ovim prostorima početkom kršćanske ere. Prije izgradnje vodovoda, krajem I. ili u II. stoljeću, mjesto se zasigurno drukčije zvalo, a o njegovu postojanju svjedoči mnoštvo ostataka keltskih, a svakako i ilirskih (liburnskih) grobova nađenih u području samoga mjesta (primjerice na Beledviru, u Kavrlama, u Dragama i dr.).
Hrvati su na Otok Pag došli odmah po dolasku na Jadran, a budući da je na području Kolana bilo plodno polje i više snažnih izvora vode, Hrvati su se na ovom prostoru trajno naselili. Brojni su ostaci ranohrvatske kulture na prostoru otoka i Općine Kolan.
Tijekom srednjeg vijeka, sve do novijih vremena, život u Kolanu bio je mučan i težak. Ljudi su obrađivali polja i uzgajali stoku, ali gospodari su bili u Pagu, u Zadru, u Veneciji. Ljudi su izrabljivani kao roblje, mnogi su završili kao veslači na galijama, česti su bili pohodi gusara i drugih pljačkaša koji su dolazili s mora i kopna.
Ipak, u Kolanu je prije sto godina otvorena prva pučka škola (1903.), a već 1919. bila je osnovana i Hrvatska pučka čitaonica „Garda“.
Dana 05.03.2003. godine Hrvatski sabor donio je povjesnu odluku o osnivanju Općine Kolan sa sjedištem u Kolanu.
U Kolanu danas živi 450 stanovnika, gotovo polovica sveukupnog stanovništva naše Općine.
Osnutkom Općine započelo novo razdoblje za Kolan i okolna naselja. Pokrenute su brojne inicijative, realizirani ili započeti mnogi programi koji obogaćuju kvalitetu života na ovom prostoru.

Tako u Kolanu kao sjedištu Općine djeluju: Općinska knjižnica „Šime Šugar Ivanov“, Dobrovoljno vatrogasno društva Kolan, Kulturno-umjetničko društvo „Bartul Kašić“, Sportsko društvo Kolan, Područna osnovna škola Kolan, dio Središnje osnovne škole A.G. Matoš iz Novalje, zatim Hrvatski centar suhozidne gradnje - Kolan, kao i više gospodarskih subjekata: Komunalno društvo Kolan, sirane „Sirena mala sirana“ obitelji Gligora i „Mih“ obitelji Pernjak te više OPG- a i obrta.
U Kolanu je tijekom cijele godine otvorena konoba „Giardin“, dok tijekom ljetnje sezone djeluju i konoba „Beledvir“, „Nono“ i „Figurica“. Imamo i dvije prodavaonice živežnih namirnica.
Blizina brojnih dobrih plaža, ali i na daleko poznatog turističkog središta Zrće, temelj su turističkog zamaha Kolana koji iz godine u godinu bilježi sve veći broj gostiju. Mnoge izletnike neodoljivo privlače Kolanjsko blato i Sv. Vid.
Zemljopisno, Kolan je u središtu otoka Paga pa ga Kolanjci zovu „srcem otoka“. Nebeski zaštitnik Općine Kolan je sv. Luka po kojem i naša župa nosi ime. Dan općine Kolan od ove, 2010. godine obilježava se 16. srpnja na dan Gospe Karmelske.

Općina Kolan

Trg kralja Tomislava 6
23251 Kolan - HR
OIB:63577538914
IBAN: HR7124080021862200006
- - - - - - - - - - - - - - - -
@info | @racunovodstvo | @nacelnik
- - - - - - - - - - - - - - - -
00385 23 698 008
00385 23 698 008
www.kolan.hr