Trg kralja Tomislava 6 23251 Kolan, Otok Pag, Hrvatska | Tel. +385 (0)23 698-008 | Kontakti

Mjesto Kolan | Mjesto Mandre | Kolanjski Gajac

Mjesto Kolan

Još u prapovijesno doba, na brdima u blizini i na prostoru današnjeg mjesta Kolana stanovali su Liburni. To potvrđuju ostaci zidina na brdu Gornji Gradac i na Svetom Vidu, najvišem vrhu otoka Paga. Sve do prije tridesetak godina postojali su dobro očuvani ostaci još jedne liburnske gradine, Donjega Graca, ali oni su nerazumno uništeni prilikom gradnje ceste Kolan-Mandre. Potvrde o naseljenosti cijelog ovog područja imamo i u brojnim grobovima koji su pronađeni i po okolnim pašnjacima. Naziv mjesta Kolana vjerojatno je nastao prema rimskom vodovodu, kanalu (lat. canalis, novolat. conalis, Conale, premještanjem slogova Colane). Taj je vodovod s izvora u Kolanjskom polju (danas Bunar) odvodio vodu do rimskog naselja Cisse u blizini Novalje.
Kolan je, dakle, drevno naselje koje je postojalo i mnogo prije konačnog ovladavanja Rimljana ovim prostorima početkom kršćanske ere. Prije izgradnje vodovoda, krajem I. ili u II. stoljeću, mjesto se zasigurno drukčije zvalo, a o njegovu postojanju svjedoči mnoštvo ostataka keltskih, a svakako i ilirskih (liburnskih) grobova nađenih u području samoga mjesta (primjerice na Beledviru, u Kavrlama, u Dragama i dr.).
Hrvati su na Otok Pag došli odmah po dolasku na Jadran, a budući da je na području Kolana bilo plodno polje i više snažnih izvora vode, Hrvati su se na ovom prostoru trajno naselili. Brojni su ostaci ranohrvatske kulture na prostoru otoka i Općine Kolan. Tijekom srednjeg vijeka, sve do novijih vremena, život u Kolanu bio je mučan i težak. Ljudi su obrađivali polja i uzgajali stoku, ali gospodari su bili u Pagu, u Zadru, u Veneciji. Ljudi su izrabljivani kao roblje, mnogi su završili kao veslači na galijama, česti su bili pohodi gusara i drugih pljačkaša koji su dolazili s mora i kopna.
Ipak, u Kolanu je prije sto godina otvorena prva pučka škola (1903.), a već 1919. bila je osnovana i Hrvatska pučka čitaonica „Garda“. Dana 05.03.2003. godine Hrvatski sabor donio je povjesnu odluku o osnivanju Općine Kolan sa sjedištem u Kolanu.
U Kolanu danas živi 450 stanovnika, gotovo polovica sveukupnog stanovništva naše Općine.
Osnutkom Općine započelo novo razdoblje za Kolan i okolna naselja. Pokrenute su brojne inicijative, realizirani ili započeti mnogi programi koji obogaćuju kvalitetu života na ovom prostoru.

Tako u Kolanu kao sjedištu Općine djeluju: Općinska knjižnica „Šime Šugar Ivanov“, Dobrovoljno vatrogasno društva Kolan, Kulturno-umjetničko društvo „Bartul Kašić“, Sportsko društvo Kolan, Područna osnovna škola Kolan, dio Središnje osnovne škole A.G. Matoš iz Novalje, zatim Hrvatski centar suhozidne gradnje - Kolan, kao i više gospodarskih subjekata: Komunalno društvo Kolan, sirane „Sirena mala sirana“ obitelji Gligora i „Mih“ obitelji Pernjak te više OPG- a i obrta. U Kolanu je tijekom cijele godine otvorena konoba „Giardin“, dok tijekom ljetnje sezone djeluju i konoba „Beledvir“, „Nono“ i „Figurica“. Imamo i dvije prodavaonice živežnih namirnica.
Blizina brojnih dobrih plaža, ali i na daleko poznatog turističkog središta Zrće, temelj su turističkog zamaha Kolana koji iz godine u godinu bilježi sve veći broj gostiju. Mnoge izletnike neodoljivo privlače Kolanjsko blato i Sv. Vid. Zemljopisno, Kolan je u središtu otoka Paga pa ga Kolanjci zovu „srcem otoka“. Nebeski zaštitnik Općine Kolan je sv. Luka po kojem i naša župa nosi ime. Dan općine Kolan od ove, 2010. godine obilježava se 16. srpnja na dan Gospe Karmelske.


Mjesto Kolan | Mjesto Mandre | Kolanjski Gajac

Mjesto Mandre

Mandarska uvala, duboka i zaštićena od svih vjetrova od davnih je dana bila zaklonište brodovima koji su plovili uzduž Jadrana. Još danas moguće je viditi stare bite iz rimskog doba uklesane u živu stijenu uz obalu. Od Liburna, preko Rimljana, do Hrvata u vrijeme kad su preuzimali ovu obalu od dotadanjeg stanovništva Mandarska je luka bila noćište i utočište od bure i drugih jakih vjetrova.
Ali Mandarska luka bila je i poprište jednog boja, u dugom nizu sukoba između Hrvata, senjskih Uskoka i Mlečana koji su stalno navaljivali na našu stranu Jadrana i pokušavali oteti što više blaga i roblja za pokretanje galija.
„Boj u Mandarskoj luci“
„Rič je o jednomu događaju o komu pripovida narodna predaja a povezana je i s jednin Kolanjcen, Iveton Ugrinovićen. On da je umaka s mletačke galije, da je doša doma i sakriva se u gustoj šumi Selac, zajedno s još dva drugi bjegunca. Ti hajduci krili su se u šumi, mrzili su Mlečani i povremeno su čagod opljačkali da preživu. Pa kad je u Mandarsku luku sa dvi galije stiga omraženi mletački admiral Krste Venijeri i odluči da tete provede božićni blagdani Iveta Ugrinović se brzo priko Bačvic prebaci u Krajinu tako da je već na Badnjak jutro bi u Senju i javi uskočkomu vojvodi Daničiću da je Venijeri u Mandriman. Uskoci su se digli i s četrnaest brodov na vesla šli o sunca zalazu od Senja pa su već u zoru, na Božić bili u Mandriman. Pobili su iznenađeni stražari, nasrnuli na brod, uvatili Krstu Venijerija živog, a svu posadu pobili, žene dali da se otpremu u Pag mletačkom providuru.
Krsti Venijeriju su se uskoci grdno osvetili zato ča je on osobno da da se osamnaest senjskih uskokov ki je uvati na živo odere. Taj događaj i pogibiju Krste Venijerija lipo je opiva u dvi pisme naš August Šenoa. Prva da ima naslov Boj u mandarskoj luci, druga Zakletva Vinka Hreljanovića.
Mlečići su doznali da ih je Iveta izda, postavili su mu zasidu, uvatili ga i odsikli mu glavu. Naši dični Kolanjci se se te glave dokopali i sahranili su je pod zmorašnji oltar u našoj župnoj crikvi. A uspomena na njega ostala je, ča u usmenoj predaju, ča u Libru umrlih kadi je ondašnji župnik zabiliži njegovu smrt ričiman: „Vojvoda Ivan Ugrinović“ (autor pripovjesti: Berto Krešimir Balabanić (1909.-1987.), kolanjski pučki pjesnik i kroničar).
Danas su Mandre turističko mjesto sa gotovo 400 stalnih stanovnika smješteno na južnoj strani otoka Paga sa prekrasnim pogledom na Silbu i Olib te na otočiće Maun i Škrdu koji obiluju uvalama i prekrasnim plažama. Uzduž mjesta Mandre prostire se plaža s bistrim morem.
Mjesto je savršeno za one koji žele miran odmor u prelijepom prirodnom okruženju crnika, suhozida i prozirno čistog mora. Tijekom ljetne sezone Mandre ugoste više tisuća gostiju. Poznato je da se naši gosti u Mandre rado vraćaju iz godine u godinu. Mjesto odiše gostoljubivošću mještana uvijek spremnih da pruže što više ugođaja ovog prelijepog kraja. Tako se ovdje može u toku ljetnih dana poći i u ribarenje "koćom" i uživati u blagodatima mora, sunca i plodovima ulovljenim vašom pomoći. Mandre su i glavna luka naše Općine sa više desetaka vezova za ribarske brodice. U planu je uređenje i proširenje luke koja će na taj način povećati svoju ulogu u razvoju turizma i ribarstva.
U gastronomskim specijalitetima može se uživati i u mjesnim restoranima, a “hlađenje” za ljetnih sparina pronađite u brojnim caffe barovima smještenim uz samu plažu. Igralište, boćalište, dječje igralište dio su ponude uvijek prijateljskih mještana Mandri. U akciji Zadarskog lista i TZ Zadarske županije "Cvit za lipši svit" 2003. godine Mandre je dobilo priznanje u kategoriji za najljepše mjesto u županiji.


Mjesto Kolan | Mjesto Mandre | Kolanjski Gajac

Kolanjski Gajac

Turističko naselje izgrađeno sredinom 80-tih godina, smješteno je u prekrasnoj uvali, s pogledom na susjedni otočić Škrdu i ostale otoke ovog arhipelaga. Apartmansko naselje sa prekrasnim vilama i okućnicama uređenim spretnim rukama domaćina. Blizina Novalje (svega 5 km) i plaže Zrće učinila je Gajac vrlo atraktivnim i traženim u vrućim ljetnim danima.